ŽIVOTOPIS

Školovanje, usavršavanje u reumatologiji i profesionalni uspon 

 

Nakon završenog  osnovnog obrazovanja u Splitu, srednje  školovanje započinje 1948.  u Zagrebu  i maturira na Srednjoj medicinskoj  školi za fizikalnu medicinu i rentgen u Zagrebu 1951. gdje je upoznao rad i djelo  profesora  J. Budaka osnivača te Škole i tada voditelja  Odjela  za fizikalnu medicinu i reumatologiju  Bolnice Sestara milosrdnica u Zagrebu, a čiji ga je  utjecaj usmjerio izboru daljnje edukacije. Interes za  područje umjetničke fotografije  kojim se izrađivanjem počeo baviti prije mature doveo ga je do suradnje i postavljanja samostalne zajedničke izložbe sa  liječnikom A. Starzykom koji je kasnije postao  predstojnikom  Klinike za ortopediju Medicinskog fakulteta u Zagrebu.

Upisuje Medicinski fakultet Sveučilišta  u Zagrebu 1954, promoviran za doktora sveukupne medicine  u lipnju 1960, šesti u svojoj generaciji,  a interes za usvajanjem novih znanja iskazuje već tijekom studija  te provodi stručnu studentsku praksu u Kolnu.  Nakon završenog   liječničkog staža u  Medicinskom centru  Vitrovitica   zaposlio se u istom Medicinskom centru u Služi opće medicine do  1962. 

 

Specijalizaciju iz fizikalne medicine i rehabilitacije započinje 1962. u Bolnici za reumatske bolesti i rehabilitaciju „Splitske toplice“ i nastavlja u Zagrebu, sa željom da se opredijeli za reumatologiju, novu granu medicine koja u to vrijeme u nas nije postojala, bila je tada dio  fizikalne medicine i rehabilitacije odnosno balneoklimatologije. Specijalistički ispit  iz Fizikalne medicine i rehabilitacije pred ispitnom komisijom kojom predsjedava profesor  J. Budak,  položio u  Zagrebu u lipnju 1965. Veliki interes za  znanjem iz reumatologije,  koja  je u to vrijeme bila tek u začetku, te nije postojala organizirana edukacija, velikim entuzijazmom i samoinicijativnom edukacijom pronalaženjem tada rijetke literature započeo je i međunarodnu edukaciju u vodećim  svjetskim reumatskim centrima i tako započeo  dugogodišnju uspješnu međunarodnu suradnju šireći svoja znanja o reumatologiji  koje je  prenosio  u domovinu i razvijao reumatologiju u nas.

Od 1965. do 1968. zaposlen je u Bolnici za reumatske bolesti i rehabilitaciju „Splitske toplice“, a od 1968. do 1972. voditelj je Odjela  za kliničko ispitivanje farmaceutske kompanije Lek u Ljubljani.

 

Od 1972. do 1985. u Klinici za ortopediju Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu  voditelj je  Odjela za reumatske bolesti i rehabilitaciju gdje ima veliku podršku predstojnika Klinike akademika I.  Ruszkowskog u kliničkom, organizacijskom i istraživačkom radu te daljnju  mogućnost edukacije iz reumatologije.

Na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu promoviran 1972. u doktora medicinskih nauka iz područja reumatologije  obranivši doktorsku disertaciju pod naslovom  „Ekstravertebralne promjene u ankilozantnom spondilitisu s osobitim obzirom na tok i prognozu bolesti“ i postavši drugi liječnik  u  Hrvatskoj s tom titulom u reumatologiji.

 

​Prvu  opširniju edukacija  iz reumatologije  u trajanju od tri mjeseca provodi 1972.  u  Westminsterskoj bolnici u Londonu  na Odjelu za reumatske bolesti  kod  vodećeg reumatologa profesora  D.Harta. Švedski institut iz  Stocholma dodjeljuje mu 1973. stipendiju u trajanju od 6 mjeseci za edukaciju iz reumatologije na  prestižnijoj Klinici za reumatologiju  Karolinske  bolnice u Stocholmu, kod profesora prof. B. Olhagena.

1979 klinika za ortopediju zagreb Ivo Jajic

Profesor Ivo Jajić  na Klinici za ortopediju Medicinskog fakulteta u Zagrebu, 1983.

Proveo je potom brojna  stručna i znanstvena  usavršavanja u eminentnim svjetskim reumatološkim klinikama i centrima u kojima je upoznavao rad i djela vodećih reumatologa, stekao znanje iz reumatologije, upoznao  reumatologe  na edukaciji  iz cijelog  svijeta a koje veze s kolegama održavao  cijeli radni vijek: 

Odjel za reumatske bolesti Westminsterska bolnica, London (prof. D.Hart, 1972 i 1976);

Klinika za reumatske bolesti Karolinska bolnica, Stockholm (prof. B. Olhagena, 1974);

Bolnica za reumatske bolesti, Heinola (prof. P. Mäkisara,  1975);

Institut za reumatske bolesti, Prag (prof. F. Lenoch, 1964);

Institut za istraživanje u reumatologiji, Pištany (1964);

Institut za reumatske bolesti, Budimpešta (1964);

Institut za ortopediju i traumatologiju, Riga (1969);

Institut za reumatske bolesti,Varšava (prof. E. Maldyk, 1978);

Jedinica za epidemiologiju reumatskih bolesti, Manchester (prof. A. Silman, 1981);

Klinika za reumatske bolesti, Guy's Hospital, London (prof. R. Grahame, 1981. i 1989);

Institut za reumatizam, Moskva (prof. A. I. Nesterov, prof. V.A. Nasonova,  1981);

Institut za kliničku i eksperimentalnu medicinu, Vilnus (1981);

Klinika za reumatske bolesti, Glasgow (prof. R. Sturrock, 1986);

Klinika za reumatske bolesti i biomedicinska istraživanja, Leeds (prof. V. Wright, 1986);

Klinika za reumatske bolesti u Middlesex Hospital, London(1989);

Klinika za reumatske bolesti, Hospital Cochin, Pariz (prof. B. Amor, 1990);

Klinika za reumatske bolest, Bukurešt (prof. S. Sutianu);

Klinika za reumatske bolest , Oslo (prof. E. Kassa);

Medicinski centar, Bethesda, Maryland  (prof. H. Engleman i prof. Decker).

Na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu: utemeljuje nastavnu bazu (1987) Klinika za reumatologiju, fizikalnu medicinu i rehabilitacije KB "Sestre milosrdnice"; utemeljuje (1988) i vodi poslijediplomski specijalistički studij "Fizikalna medicina i rehabilitacija"; redoviti je  profesor (1981); pročelnik Katedre za fizikalnu  medicinu i opću rehabilitaciju;  voditelj  brojnih tečajeva trajnog usavršavanja liječnika; organizator i voditelj brojnih domaćih znanstvenih i stručnih skupova
 
 

Utemeljuje 1987. novu  nastavnu bazu Medicinskog fakulteta  Sveučilišta u Zagreb: Klinika za reumatologiju i fizikalnu medicinu i rehabilitaciju Kliničke bolnice "Sestre milosrdnice" u kojoj Klinici osniva  (1999) i vodi Referentni centar za upalne reumatske bolesti Ministarstva zdravstva Republike Hrvatske (detaljnije pogledati pod Predstojnik Klinike).

Posvećivao je veliki značaj edukaciji  liječnika na specijalizaciji, uvidjevši potrebitost organizirane nastave pokreće osnivanje postdiplomskog  studija "Fizikalna medicina i rehabilitacija" na Medicinskom fakultetu u Zagrebu 1988, a koja inicijativa biva  na Fakultetu prihvaćena, imenovan  je voditeljem Studija, nositelj  je više  predmeta i predavač. Cilj Studija bio je da se  liječnici na specijalizaciji sustavno upoznaju s teorijskim i praktičnim znanjem i dostignućima iz područja fizikalne medicine,  reumatologije  i rehabilitacije, i  bio  jedini takav specijalistički studij u Hrvatskoj kojeg je vodio profesor Ivo Jajić do umirovljenja 2001. Akademske godine 1988/1989 održan  je  prvi postdiplomski  studij "Fizikalna medicina i rehabilitacija" Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu u  Klinici u kojoj je profesor Ivo Jajić  bio predstojnik. Program  Studija objavljen je u: Jajić I. i sur. Spomenica Klinike za fizikalnu medicinu, rehabilitaciju i reumatologiju KB „Sestre  milosrdnice“ Medicinskog   fakulteta u Zagrebu, Zagreb, 1996. i u:  Beritić Stahuljak  D. (ur). Poslijediplomski stručni studiji. Sveučilište u Zagrebu Medicinski fakultet, Zagreb, 1996. U programu značajno mjesto zauzima obvezatni predmet  "Reumatske bolesti" kojeg je između ostalih predmeta vodio  profesor  Ivo Jajić. 

Na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu u Zagrebu promoviran 1972. u doktora medicinskih nauka iz područja reumatologije obranivši doktorsku disertaciju pod naslovom „Ekstravertebralne promjene u ankilozantnom spondilitisu s osobitim obzirom na tok i prognozu bolesti“ i postavši drugi liječnik  u  Hrvatskoj s tom titulom u reumatologiji.

Habilitirao je na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 1975. te  mu  je dodijeljen naziv naslovnog docenta, u prosincu 1976. izabran je za naslovnog izvanrednog profesora. Godine 1981. izabran je na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu u zvanje redovnog profesora u dopunskom radu, a 1987. postaje redovnim profesorom u kumulativnom radnom odnosu. Godine  1992.  imenovan je   redovitim profesorom u trajnom zvanju u kumulativnom radnom odnosu na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu.

Naglašavajući veliki značaj trajnoj edukaciji  liječnika kao voditelj (i predavač) sudjelovao na brojnim tečajevima trajnog usavršavanja liječnika subspecijalista reumatologa, specijalista fizikalne medicine i rehabilitacije, obiteljskih liječnika i liječnika drugih srodnih struka  u organizaciji Medicinskog fakulteta u Zagrebu i  stručnih društava Hrvatskog liječničkog zbora: Hrvatskog reumatološkog društva , Hrvatskog društva za fizikalnu medicinu i rehabilitaciju i dr,  a  koji tečajevi su uz vrlo brojan  odaziv polaznika bili uvijek odlično prihvaćeni i ocijenjeni. 

 

Svojim kontinuiranim, plodonosnim stručnim, znanstvenim, publicističkim i nastavnim  radom,  neiscrpnom energijom napose u području edukacije liječnika na specijalizaciji i subspecijalizaciji  značajno i bitno  doprinosio uspješnosti rada  Fakulteta  i Katedre, postavši jednim od najplodonosnijih autora i nastavnika. Pročelnik je Katedre za fizikalnu medicinu i opću rehabilitaciju Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu  od 1996. do 1998.

 

Organizator i voditelj  brojnih domaćih stručnih i znanstvenih skupova, redoviti aktivni učesnik/ pozvani predavač  domaćih kongresa, simpozija i skupova. Organizirao je i vodio:

1. Simpozij o psorijatičnom artritisu, Split, 1966.

2. Epidemiologiji reumatskih bolesti, Medicinski  fakultet  Sveučilišta u Zagrebu, 1980. i 1985.

3. Antigeni HLA i značenje u reumatologiji, Medicinski fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, 1981.

4. IX. kongres reumatologa Jugoslavije, Zagreb, 1984.

5. Lumbalni bolni sindrom, Medicinski fakultet  Sveučilišta u Zagrebu, 1984.

6. Liječenje i rehabilitacija ratnih ozljeda perifernih živaca,  Medicinski fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, 1992.

7. Novo u dijagnostici reumatskih bolesti, Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, 1993.

8. Najčešće reumatske bolesti u populaciji, Makarska, 1995.

9. Novo u terapiji reumatskih bolesti, Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, 1995.

10. Drugi hrvatski reumatološki kongres, Opatija, 1997.

Vodio je brojna mentorstva magisterija (19) i doktorata medicinskih  znanosti  (12) na Medicinskom fakultetu u Zagrebu, voditelj je 19 magisterija i 12 doktorata medicinskih znanosti, popis obranjenih doktorata i magisterija dostupan je na Hrvatskoj  znanstvenoj bibliografiji (CROSBI).

U radu  Fakulteta i Katedre  podupirao značaj stručnosti  i kvalificiranosti fizioterapeuta  sudjelujući  dugi niz godina u nastavi sa velikom satnicom u Višoj školi za fizioterapeute u Zagrebu.

Ivo Jajić medicinski fakultet Zagreb

Prof.dr.sc. Ivo Jajić i sudionici 2. tečaja   Epidemiologija reumatskih bolesti,  Medicinski fakultet u Zagrebu, 1985.

Ivo Jajić Klinika za reumatologiju KBCSM
Predstojnik   Klinike  za  reumatologiju,  fizikalnu medicinu  i  rehabilitaciju Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu Kliničke bolnice „Sestre milosrdnice“ (1985-2001) učinivši  bitan iskorak  u medicinskoj struci reumatologiji i fizikalnoj medicini, utemeljuje nastavnu bazu Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu (1987) te utemeljuje i vodi Referentni centar za upalne reumatske bolesti Ministarstva zdravstva Republike Hrvatske (1999) - jedini takav centar u Republici Hrvatskoj

U kolovozu 1985. imenovan je  predstojnikom Klinike za fizikalnu medicinu i rehabilitaciju KB „Dr. M. Stojanović“ (danas  „Sestre milosrdnice“) tada Stomatološkog fakulteta u Zagrebu, a već u rujnu 1985.  prof.dr.sc. Ivo Jajić utemeljuje novu nastavnu bazu i to  Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu u  Klinici,  podnosi  prijedlog za osnivanje nove nastavne baze Medicinskog fakulteta u Klinici i dodjelu naziva Klinika  Medicinskog fakulteta u Zagrebu, koji prijedlog je Katedra  za fizikalnu medicinu i opću rehabilitaciju  Medicinskog fakulteta u Zagrebu  prihvatila  u listopadu 1985, a  Medicinski fakultet u Zagrebu  u listopadu 1987. donosi  pozitivnu Odluku kojom se  Klinici za fizikalnu medicinu, rehabilitaciju  i reumatologiju KB „Dr. M. Stojanović“  dodjeljuje naslov Klinika Medicinskog fakulteta  Sveučilišta u Zagrebu. Na prijedlog  predstojnik Klinike 1986.  dolazi do preinake imena Klinike u Klinika za fizikalnu medicinu, rehabilitaciju i reumatologiju. Prijedlog   predstojnika  prof.dr.sc.Ive Jajića  o promjeni naziva Klinike  usvojen je  i 1998. te  Klinika mijenja  naziv  u Klinika  za reumatologiju,  fizikalnu medicinu i rehabilitaciju Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.

U Klinici, novoj nastavnoj bazi Medicinskog fakulteta u Zagrebu, profesor Ivo Jajić  provodi kontinuiranu edukaciju: studenata Medicinskog fakulteta, liječnika na specijalizaciji iz fizikalne medicine i rehabilitacije i liječnika na subspecijalizaciji iz reumatologije i, na čemu su mu brojne generacije neizmjerno zahvalne. Svojim nastavnim radom znatno je doprinio iskoracima u medicinskoj struci reumatologiji  i fizikalnoj medicini  prenosivši svoje  stečeno znanje u reumatološkim centrima  Europe  i svijeta  iskustvo stečeno u  bogatoj međunarodnoj stručnoj i znanstvenoj suradnji na mlade generacije  i tako približio  reumatologiju  i fizikalnu medicinu  uvidjevši potrebitost  edukacije  u tom području medicine.

Profesor Ivo Jajić posebno je  isticao važnost  edukacije na Klinici u obliku kliničke prakse koju je redovito održavao na Klinici više puta tjedno, nakon  vizite održavao je zajednički   edukacijski sastanak liječnika reumatologa i  specijalizanata/subspecijalizanata  sa  prikazom hospitaliziranih  bolesnika. Liječnici su  na tim sastancima detaljno prikazivali anamnestičke podatke i  klinički pregled  bolesnika potom uz temeljnu raspravu o postavljanju dijagnoze, diferencijalnoj dijagnozi, analize dijagnostičke obrade koja je obavezno uključivala i analizu učinjenih rentgenoloških snimki lokomotornog sustava,   donošena je  odluke o terapijskim postupcima. Specijalizanti su voljeli sudjelovati  na tim prikazima-edukacijskim sastancima profesora Jajića  na kojima su utvrđivali svoja teorijska i praktična  znanja i mnogima su ostali zapamćeni kao  temelji njihove edukacije koje su stekli  na specijalizaciji/subspecijalizaciji.

Svojim kontinuiranim, plodonosnim stručnim, znanstvenim, publicističkim i nastavnim  radom u domovini  i inozemstvu, stvorivši bogatu međunarodnu suradnju, doprinosio uspješnosti  razvoja reumatologije u svim aspektima struke u nas,   predstojnik Klinike  do umirovljena 2001, postavši svjetski poznatim reumatologom, a Klinici, vodećem  reumatološkom  centru  pod njegovim vodstvom  je  1999.  dodijeljen prestižni naziv Referentnog centra za upalne reumatske bolesti  Ministarstva zdravstva Republike Hrvatske, jedinog takovog centra ikada u  Hrvatskoj,  utemeljio je i vodio profesor Ivo Jajić.

Ivo Jajić 1997 organizator hrvatski reumatoloski kongres

Profesor Ivo Jajić,

otvaranje Drugog hrvatskog reumatološkog  kongresa  s međunarodnim sudjelovanjem, Opatija, 1997.

Plodonosna i uspješno ostvarena međunarodna suradnja - profilira se u svjetski poznatog reumatologa

 

 

Promotor Hrvatske, hrvatskih medicinskih struka reumatologije i fizikalne medicine i Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, profilira se u svjetski poznatog reumatologa (13) u u plodonosnoj i uspješno ostvarenoj j međunarodnoj suradnji kroz niz aktivnosti: organiziranje međunarodnih skupova, aktivni učesnik i pozvani predavač međunarodnih skupova, sudjelovanje u međunarodnim projektima, članstvo u međunarodnim udrugama i organizacijama, počasni član mnogih nacionalnih reumatoloških društava Europe, dobitnik međunarodnih priznanja i često citirani autor  u međunarodnim knjigama.

1.Organizator  međunarodnih  kongresa, simpozija, skupova:

  •    Deveti kongres reumatologa Jugoslavije s  međunarodnim sudjelovanjem, Zagreb(1984);

  •    Second Yugoslav-Greek Rheumatology Meeting, Zagreb(1985);

  •    First Yugoslav-Polish Rheumatology Meeting,Varaždinske Toplice(1987);

  •    Second  Polish- Yugoslav Meeting of Rheumatology, Krosno, Poland (1987);

  •    First European Conference on Epidemiology of Rheumatic Diseases, Dubrovnik (1990);

  •    18th European Osteoarthrology Symposium, Dubrovnik (1990);

  •    First Hungarian-Yugoslav Rheumatology Symposium, Szeged (1990);

  •    First Hypertrophic Osteoarthropatic Symposium, Firenca (1992);

  •    Kongres reumatologa mediteranskih zemalja, Cavtat (1992), otkazan zbog  domovinskog rata;

  •    Hypertrophic Osteoartropathic  Symposium, Amsterdam (1995);

  •    Drugi hrvatski reumatološki kongres s međunarodnim  sudjelovanjem, Opatija(1997).

2.Sudjelovanje na međunarodnim i nacionalnim kongresima, simpozijima i važnim  sastancima iz  područja

   reumatologije  na kojim je  bio  redoviti aktivni učesnik/pozvani predavač:

   posjetivši  više od 45  zemalja svijeta na svim  kontinentima  (od Argentine, Brazila, Australije,  Egipta, Filipina,

   SAD, Hong Kong, Gruzije, Meksika, Paragvaja, Tunisa, Rusije, Ukrajine, Turske, Portoriko, Izraela i   većine

   država Europe), sudjelujući   aktivno na  više od 200 skupova diljem  svijeta, a najčešće  u Velikoj  Britaniji na

   skupovima British  Society  of Rheumatology, a kojeg  društva je bio član. Bio je pozvani  predavač  Europske lige

   protiv reumatizma (EULAR).

   

3.Sudjelovanje u međunarodnim znanstvenim projektima u kojima je ujedno i voditelj projekta za Hrvatsku i

    glavni istraživač  u međunarodnim  farmakološkim  istraživanja u reumatologiji:

  • Međunarodni  znanstveni projekti u kojima je ujedno i voditelj projekta za Hrvatsku:

       1. European Vertebral Osteoporosis Study (EVOS). Manchester, Engleska,1990.–1998.

       2. Obilježja i proširenost primarne hipertrofične osteoartropatije. Zagreb i Firenca, 1991-1996.

       3. European Prospective Osteoporosis Study (EPOS). Manchester, Engleska,1998.–2001.

       4. EUROAS – European genetics and immunogenetics familial study of ankylosing spondylitis and

           other spondylarthropathies, Pariz, Francuska, 1999.-2001.

  • Glavni  je istraživač  u više međunarodnih  farmakoloških  istraživanja u reumatskim bolestima:

        1. Efficacy and safety of Leflunomide in the treatment of patients with severe rheumatoid arthritis,

           1989.-1990. i  1991-993.

        2. Double blind,randomised, comparison of dex– and racemic ketoprofen in short term treatment of  

            seronegative spondyloarthritides in acute phase, 1997.

        3. Long term evaluation of the efficacy and safety dex-ketoprofen in the maintenance  treatment of

            seronegative  spondyloarthritides, 1998.

        4. A multinational, multicentre, randomised study on safety and efficacy of Amtolmetin quacyl  in  

            comparison  with Celecoxib in  Rheumatoid Arthritis,2001.

 

4.Članstvo u međunarodnim udrugama i organizacijama:

  • redoviti član British Society of Rheumatology od 1983.

  • počasni član Reumatološkog društva Češke, 1985.

  • počasni član Reumatološkog društva Slovačke, 1986.

  • počasni član Reumatološkog društva Mađarske, 1986.

  • počasni član Reumatološkog društva Bugarske, 1989.

  • počasni član Reumatološkog društva Njemačke, 1990.

  • počasni član Reumatološkog društva Rusije, 1991.

  • počasni član Reumatološkog društva Poljske,1992.

  • redoviti član organizacijskog odbora više Kongresa reumatologa mediteranskih zemalja

  • član European Society of Osteoarthrology (ESOA)

  • član The International Board of the Mediterranean of Rheumatology

  • član International League against Rheumatism (ILAR)

  • član International Rehabilitation Medicine Association (IRMA)

  • član EULAR – Standing Committee on the Epidemiology of Rheumatic Diseases        

  • član European League against Rheumatism (EULAR)

  • član EULAR – Standing Committee on Investigative Rheumatology

  • član The British Osteoporosis Society

  • član Osteoarthritis Research Society (OARS)

  • član Mediterranean Committee on Behcet’s Disease

  • član Mediterranean Tri-continental Medical Association

  • član European Vertebral Osteoporosis Study (EVOS) Group. Manchester, Engleska,1990.–1998.  

  • član European Prospective Osteoporosis Study (EPOS) Group. Manchester, Engleska,1998.–200

5.Članstvo  u uređivačkim odborima međunarodnih časopisa:

    Clinical  Rheumatology (Pellenberg,Belgija), New European Rheumatology (Budimpešta, Mađarska),

    Acta Clinica Croatica (Zagreb).

6.Ugošćivanje (domaćin) međunarodno afirmiranih gostiju/profesora:

   profesor Heljo Julkunen, Helsinki, Finska (1984);

   profesor Urbanek Tibor, Institut za istraživanje  reumatskih bolesti, Pieštany, Slovačka;

   profesor Alander A, Sveučilišna bolnica, Huddinge, Švedska;

   profesor Rodney  Grahame, Klinika za  reumatske bolesti, Guy's Hospital, London (1990).

7.Međunarodna priznanja:  

  •  posebno priznanje međunarodne reumatološke struke  dobio  je uvrštenjem  u knjigu                                        o najpoznatijim kliničarima i znanstvenicima  svijeta u istraživanju ankilozantnog                    spondilitisa  pod nazivom  „Ankylosing Spondylitis“   vodećeg reumatologa  profesora                                            J.M.H. Molla iz  Centra za Reumatske bolesti,  Sheffield, Engleska, objavljene  1987. godine.                                    U prikazu znamenitih  uvršten je hrvatski reumatolog  profesor Ivo  Jajić  zajedno                                               velikanima reumatologije: V.M. Bechterewom, P. Marieom, A. Strumpleom, J.L. Albertom,                                   B. Ansellovom, de Baillouom, Ballom, H. Behcetom, de Blecourtom, Sir B. Brodieom,                                            E.G.  Bywatersom, B. Crohnom, H. Faggeom; 

  •  nominiran je  za predsjednika  Europske lige protiv reumatizma (EULAR) za razdoblje 1991-1993;

  •  brojne diplome i priznanja  međunarodnih organizacija, 1964.–2001.

8.Objavljena knjiga na engleskom jeziku:

     dugogodišnja uspješna međunarodne suradnja profesora Ive Jajića iznjedrila je  2008.  monografiju na

     engleskom jeziku  pod nazivom  „The  Development of Rheumatology Through Two Millenia“ u izdanju 

     Birotiska, Zagreb, u kojoj je na opširnih 459 stranica  prikazan razvoj reumatologije  u svijetu od začetaka do

     2000.

9.Citiranost radova profesora Ive Jajića  u međunarodnim knjigama/udžbenicima  je impozantna

   doprinos razvoju reumatologije publicističkim radom ukazuje citiranost njegovih radova 40-tak puta u 

   inozemnim knjigama/udžbenicima  koje knjige su objavljene  do 2001. godine (popis  inozemnih knjiga/

   udžbenika  vidjeti pod Publikacije),  citiran  je u knjigama eminentnih reumatologa profesora Wrighta,

   Molla i Calina, citiran u prestižnim  udžbenicima reumatologije profesora Kellya (1985.i 1994),  profesora

   Klippela i  profesora Koopmana.

              

Predstojnik profesor  Ivo Jajić

na Klinici za reumatologiju , fizikalnu medicinu i rehabilitaciju Medicinskog fakulteta  u Zagrebu KB "Sestre milosrdnice", 2001.

Ivo Jajic crtež JHM Molla

Ivo Jajić, portret  kojeg je učinio J.M.H. Moll, profesor i akademski slikar i uvrstio u svoju knjigu Ankylosing Spondylitis.

Osnivač i  predsjednik Hrvatske lige protiv reumatizma

Osnivač (1992)  i predsjednik Hrvatske lige  protiv reumatizma do umirovljenja 2001. a potom počasni predsjednik, 

osnivač i urednik  časopisa Reumatičar  -  glasila  Hrvatske lige protiv reumatizma (1989), inicijator publiciranja i autor brojnih priručnika  za bolesnike u izdanju  Hrvatske lige protiv reumatizma. 

Usmjerivši veliki dio svoga rada i  u području edukacije bolesnika naglašavajući to kao vrlo važan i neizostavan čimbenik u uspješnosti liječenja reumatskih bolesnika, utemeljitelj je Društva reumatskih bolesnika  Hrvatske u Zagrebu 1982,  koje Društvo  pod njegovim vodstvom prerasta u Hrvatsku ligu protiv reumatizma 1992.  čiji je utemeljitelj i  predsjednik do umirovljenja 2001. a potom počasni predsjednik, a sve  sa sjedištem u nastavnoj bazi Medicinskog fakulteta u Zagrebu u Klinici za reumatologiju, fizikalnu medicinu i  rehabilitaciju  KB „Sestre milosrdnice“.

Utemeljitelj  je 1989. časopisa Reumatičar (potom Reuma) -  glasila  Hrvatske lige protiv reumatizma namijenjenog bolesnicima i  dugogodišnji urednik časopisa.

Inicijator  je  publiciranja  i autor mnogobrojnih priručnika  Hrvatske lige protiv reumatizma  o reumatskim bolestima namijenjenih  bolesnicima, sam ili sa koautorima  tiskao  40-tak priručnika od  kojih neki  objavljeni u više izdanja kao npr: Jajić, I. Reumatske bolesti s vježbama za reumatičare,  Medicinska knjiga,1978, 1–192; 2.dop.izd. 1983; 3.dop.izd. 1986; 4.dop.izd. 1989; i  5.dop.izd. 1990.

Popis njegovih autorskih /koautorskih  priručnika  Hrvatske lige protiv reumatizma o reumatskim bolestima  namijenjenih bolesnicima dostupan u Hrvatskoj  znanstvenoj bibliografiji (CROSBI),  a može se vidjeti i  pod  Publikacije. 

Osnivač  Registra za reumatske bolesti u Hrvatskoj ( 1980) 

Potaknut uzorima nekih rijetkih  zemalja Europe  koje su već imale oformljen  Registar za reumatske bolesti, a  s obzirom na okolnost da je u tom vremenu bio  izabran za predsjednika Udruženja reumatologa Jugoslavije i član Epidemiološkog društva  u ime Europske lige za borbu protiv reumatizma, uspio je u pripremama u organizacijskom i materijalom smislu oformiti u siječnju 1980. Registar za reumatske bolesti Republike Hrvatske koji je  tada započeo s radom  u  sklopu Zavoda za zaštitu zdravlja Republike Hrvatske.

Urednik časopisa Reumatizam - glasila Hrvatskog reumatološkog društva Hrvatskog liječničkog  zbora (1991-1998) 

Profesor Ivo Jajić je u svojoj publicističkoj aktivnosti znatno doprinio  i u ulozi  glavnog urednika glasila Hrvatskog reumatološkog društva  Hrvatskog liječnikog zbora - časopisa Reumatizam. 

Utemeljitelj časopisa Reumatičar (1989) - glasila Hrvatske lige protiv reumatizma 

Utemeljitelj  je (1989) časopisa Reumatičar (potom Reuma) - glasila  Hrvatske lige protiv reumatizma namijenjenog bolesnicima i bio dugogodišnji urednik časopisa.

Utemeljitelj časopisa Fizikalna medicina i rehabilitacija (1984) i dugogodišnji urednik

Uvidjevši potrebitost osnivanja glasila (časopisa) za medicinsku struku fizikalna medicina i rehabilitacija,  a za koju još  nije postojalo glasilo,  utemeljio je  i objavio 1984.  prvi časopis pod nazivom   Fizikalna medicina i rehabilitacija  i bio dugogodišnji urednik.

Članstvo u uređivačkim odborima časopisa

Bio je član uređivačkog odbora  časopisa: Clinical  Rheumatology (Pellenberg,  Belgija), New European  Rheumatology (Budimpešta, Mađarska), Acta Clinica Croatica (Zagreb), Kineziologija (Zagreb), Defektologija (Zagreb).

Znanstvenoistraživački rad 

Znanstvenoistraživački rad bio je kontinuiran u cijelom njegovom radnom vijeku: bio je  voditelj  znanstvenih projekata Ministarstva znanosti RH, sudjelovao u međunarodnim znanstvenim projektima i bio glavni istraživač međunarodnih farmakoloških  istraživanja u reumatologiji. Njegov znanstvenoistraživački interes posebno je vezan je uz  epidemiologiju, imunogenetiku, liječenje i radiološka obilježja reumatskih bolesti.

 

  • Voditelj znanstvenih projekata Ministarstva znanosti RH:

  1. Ispitivanje gena i antigena histokompatibilnost (HLA), njihova uloga u etiopatogenezi

       bolesti  vezivnog  tkiva i drugih bolesti,  1982.

   2. Prevalencija i prevencija reumatskih bolesti i reumatskih tegoba kod radnika ŽTP, 1982.

   3. Rizični i precipitirajući faktori u etiopatogenezi vertebralnih i vertebrogenih sindroma

              aktivne  populacije i preventivna rehabilitacija u industriji, 1986.

   4. Etiologija i imunogenetika reumatskih bolesti, 1986.

   5. Analiza faktora rizika i prevencija najčešćih reumatskih simptoma i bolesti, 1989.

 

  • Međunarodni  znanstveni projekti u kojima je ujedno i voditelj projekta za Hrvatsku:

  1. European Vertebral Osteoporosis Study (EVOS). Manchester, Engleska,1990.–1998.

  2. Obilježja i proširenost primarne hipertrofične osteoartropatije. Zagreb i Firenca, 1991-96.

  3. European Prospective Osteoporosis Study (EPOS). Manchester, Engleska, 1998.–2001.

  4. EUROAS – European genetics and immunogenetics familial study of ankylosing spondylitis

       and  other spondylarthropathies,  Pariz, Francuska, 1999.-2001.​

 

  • Glavni  istraživač  u međunarodnim  farmakološkim  istraživanja u reumatskim bolestima:

  1. Efficacy and safety of Leflunomide in the treatment of patients with severe rheumatoid   arthritis,  1989.-1990. i 1991-1993.

  2. Double blind,randomised, comparison of dex– and racemic ketoprofen in short term  

       treatment   of   seronegative   spondyloarthritides in acute phase, 1997.

   3. Long term evaluation of the efficacy and safety dex-ketoprofen in maintenance treatment   of  seronegative           spondyloarthritides, 1998.

   4. A multinational, multicentre, randomised study on safety and efficacy of Amtolmetin

       quacyl  in  comparison with  Celecoxib in  Rheumatoid Arthritis,2001.

 

  • Objavio je prva istraživanja antigena histokompatibilnosti u reumatskim bolestima (12), a koji se radovi i danas citiraju :

  1. Jajić, Ivo ; Kaštelan A ; Brkljačić Lj ; Kerhin- Brkljačić V ; Čečuk Lj ; Antigeni histokompatibilnosti u ankilozantnom spondilitisu i psorijatičkom artritisu Reumatizam (0374-1338) 22 (1975); 43-50. i

  2. Jajić I, Kaštelan A, Brnobić A, Kerhin V, Brkljačić Lj.  HLA Antigens in Psoriatic Arthritis and  Psoriasis. Arch Derm 1977; 113 (12):1724.

 

  • Opisao je 1968. radiološke promjene sakroilijakalnih zglobova i kralježnice u bolesnika s psorijatičnim artritisom što se smatra  jednim od prvih doprinosa u toj kliničkoj problematici (12), rad se i  danas citira: 

       

       Jajić I.  Radiological Changes in the Sacro-iliac Joints and Spine of Patients with Psoriatic Arthritis  and         

       Psoriasis. Ann Rheum Dis 1968; 27:1-6, 

       a opisano su citirali  i objavili eminentni reumatolozi Wright V.  i  Moll  JMH.  u udžbeniku „Seronegative   

       Polyarthritis“ objavljenom u izdanju North-Holland Publishing Company, Amsterdam, New York, Oxford

       godine 1976.( str. 37, 75, 206, 221). 

 

  • Znanstveno istraživački Interes  profesore Ive Jajića za hipetrofičnu osteoartropatiju urodio je plodnom međunarodnom suradnjom, bio je organizator međunarodnih simpozija: First Hypertrophic  Osteoartropatic  Symposium  (1992) i  Hypertrophic  Osteoartropatic  Symposium  (1995) na kojim simpozijima su  postignuta  i opisana suglasja  međunarodne  struke o  definiciji, obilježjima, klasifikaciji te  dijagnostičkim kriterijima  ove bolesti,  opisao je  epidemiologiju i do tada nepoznate radiološke promjene u bolesnika s hipetrofičnom osteoartropatijom, a koji se radovi i danas citiraju:

  1. Matucci-Cerinić M. Lotti T, Jajić I, et al. The clinical spectrum of pachydermoperiostosis (primary   hypertrophic osteoarthropathy). Medicine 1991; 70 (3):208-214.

  2. Martinez-Lavin M, Matucci-Cerinić M, Jajić I, et.al. Hypertrophic osteoarthropathy: Consensus  on  its   definition, classification, assessment and diagnostic criteria.  J Rheumatol 1993; 20:1386,

  3. Jajić I.  Epidemiology of hypertrophic osteoarthropathy. Clin Exp Rheumat 1992; 10 (Suppl 7):13.

  4. Jajić Z, Jajić I:  Radiological changes of short and flat bone in primary hypertrophic   osteoarthropathy.  Ann Rheum Dis 1998; 57:747-748.

  5. Jajić Z, Jajić I, Nemčić T. Primary Hypertrophic Osteoarthropathy : Clinical,Radiological   and Scintigraphic Characteristics. Archives of Medical  Research 2001;32:136-142.

  6. Jajić I, Jajić Z, Grazio S. Minor but important symptoms and signs in primary hypertrophic osteoarthropathy.  Clin Exp Rheumatol  2001;3:357.

Vlastita otkrića u reumatologiji

 

Opisao je više vlastitih otkrića u reumatologiji – kliničke testove, kliničke i rentgenološke znakove te imunološka obilježja i time doprinio boljem razumijevanju  i unapređenju  reumatologije:

Opisao kliničke testove  u reumatologiji:

  • Test peta-koljeno u dijagnostici sakroileitisa (J Clin Rheumatol 1999; (6):375),

  • Lažno pozitivni Mennellov test  u dijagnostici anomalija razvoja donjeg dijela slabinske kralježnice

       (J  Orthop Med 1998; 20 (2):21), i

  • Sindrom aseptičke nekroze glave natkoljenične kosti-križa (Reumatizam 1979;26:108).

 

Opisao kliničke  znakove reumatskih bolesti:

  •   Dijastaza mišića rektusa abdominisa u ankilozantnom spondilitisu (J Or thop Med 1999; 31(2):70),

  •   Voluminozna šaka u psorijatičnom artritisu te algodistrofičnom sindromu (J Orthop Med 2000; 22(2):50,

  •   Plava boja kože iznad zahvaćenog zgloba u psorijatičnom artritisu (Magyar Reumatol 2000;41:93),

  •   Umbilikalna ekstruzija u bolesnika s ankilozantnim spondilitisom (Scand J Rheumatol 1998; 27:388). 

 

Opisao rentgenološke  znakove reumatskih bolesti:

  • Obilježja rentgenološke slike na sakroilijakalnim zglobovima i kralježnici u  psorijatičnom artritisu

       (Ann Rheum Dis 1968; 27:1),

  • Klasifikacija radioloških  promjena na simfizi u ankilozantnom spondilitisu

      (Acta clinica Croatica 2000; 39:117),

  • Klasifikacija radioloških  promjena  na tuberu ossis ischii u ankilozantnom spondilitisu

      (Acta Radiologica 2000; 41:306),

  • Aseptička nekroza glave  bedrene kosti u  primarnoj hipertrofičnoj osteoartropatiji

      (Clin Exp Rheumatol 1992; 10 (Suppl 7):74),

  • Periostoza  na plosnatim kostima u  primarne hipertrofične osteoartropatije (Ann Rheum Dis

      1998;57:747),

  • Preartrotsko stanje  koljena u profesionalnh vozača dokazano Tc-polifosfatom

      (Acta med Iug 1976;30:225),

  • Tofus na sakroilijakalnom zglobu u bolesnika s ulozima (Skeletal Radiology 1982;8:209), i

  • Deposition of homogentisic acid in  long bones with diaphyseal lytic changes in a patient with

       ochronosis“ (Acta clinica Croatica 2000;39:117).

 

Opisao imunološka obilježja  reumatskih bolesti:

  • Antigen HLA-B13, HLA-B17 i HLA-B27 u bolesnika s psorijatičnim artritisom

     (Arch Dermatol 1977; 113 (12):724,

  • Pojava ankilozantnog spondilitisa bez antigena HLA-B27 ( Brit J Rheumatol 1983; 2:136),

  • Kao obilježje mediteranskih zemalja antigen HLA-DR1 prisutan je u reumatoidnom artritisu

      (Brit  Rheumatol 1988; 2:135), i

  • Antigen HLA-B27 prisutan je u 22% bolesnika s reumatoidnom artritisom

      (Acta med Iug 1991; 45:195).

Ostale funkcije koje je obnašao

  • predsjednik  Sekcije za reumatologiju Hrvatskoga liječničkog zbora od 1977. do 1985.

  • predsjednik i potpredsjednika Udruženja reumatologa Jugoslavije od 1982. do 1986.​

  • inicijator osnivanja  i predsjednik Vertebrološke sekcije Hrvatskoga liječničkog zbora, 1986.-1989.​

  • predsjednik Hrvatskoga reumatološkog društva Hrvatskog liječničkog zbora 1996. do 1998.

Članstva u domaćim udrugama i organizacijama

  • redoviti član Akademije medicinskih znanosti Hrvatske (AMZH) od 1982.

  • počasni  član Hrvatskoga liječničkog  zbora

  • počasni član Hrvatskog reumatološkog društva

Dobitnik nagrada i priznanja

  • Nagrada Vlade Republike Hrvatske za znanstveni rad “Ruđer Bošković”, 1987.

  • posebno priznanje međunarodne reumatološke struke: uvršten  je u knjigu o najpoznatijim  kliničarima  i znanstvenicima  svijeta u doprinosu  istraživanja ankilozantnog spondilitisa  pod nazivom „Ankylosing Spondylitis“  vodećeg reumatologa  profesora J.M.H.  Molla iz  Centra  za Reumatske bolesti, Sheffield, Engleska, objavljene  1987. godine. 

  • Nagrada Hrvatskog liječničkog zbora  “L. Rakovac”, 1993.

  • Nagrade grada Zagreba za 2000. godinu 

  • diplome i priznanja 40-tak međunarodnih i domaćih organizacija,  1964.–2001.

Skladan obiteljski život  profesora Ive Jajića  vezan je uz njegovu suprugu liječnicu Ivanku r. Devčić, potom specijalisticu školske medicine, s kojom se vjenčao 1959. i uz veliku njenu podršku ostvario sva svoja  profesionalna uspijeća. 

Ponosan na svoje dvije kćerke koje su obje, nastavljajući obiteljsku tradiciju,  upisale  Medicinski fakultet u Zagrebu i  diplomirale 1985. i 1986. Starija kćerka, Zrinka, završila je specijalizaciju iz fizikalne medicine i rehabilitacije, nastavila edukaciju iz reumatologije i kliničke imunologije, stekla  status uže  specijalnosti iz reumatologije, nakon obranjenog  doktorata znanosti , redovita profesorica  u trajnom zvanju i voditeljica  poslijediplomskog specijalističkog studija  Fizikalna medicina i rehabilitacija  Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Mlađa kćerka Ines, završila je specijalizaciju iz mikrobiologije, obranila magisterij znanosti i predstojnica je Zavod za mikrobiologiju  KBC „Sestre milosrdnice“.

Postao je djed dva unuka Ivana i Tomislava i  unuke Ane.

 

06.jpg
105.jpg
10.jpg
85c.jpg